Pages

Istraživanje uvjeta i načina vođenja procesa biosinteze enzima oksidaze D-aminokiselina iz kvasca Trigonopsis variabilis eksprimiranog u bakteriji Escherichia coli
Istraživanje uvjeta i načina vođenja procesa biosinteze enzima oksidaze D-aminokiselina iz kvasca Trigonopsis variabilis eksprimiranog u bakteriji Escherichia coli
Damir Stanzer
Istraženi su utjecaji uvjeta okoline važnih za rast radnog mikroorganizma i biosintezu enzima (temperatura, aeracija, IPTG, dodatak aminokiselina, vrijeme i način dodatka aminokiselina i/ili induktora) tijekom proizvodnje funkcionalnog (aktivnog) enzima oksidaze D-aminokiselina iz kvasca T. variabilis u E. coli. Nadalje, ispitana je i mogućnost višekratne primjene cijelih stanica E. coli kao biokatalizatora u procesu konverzije D-alanina.
Izolacija biološki aktivnih frakcija β-glukana iz kvaščeve biomase
Izolacija biološki aktivnih frakcija β-glukana iz kvaščeve biomase
Vlatka Petravić Tominac
Netopljivi β-glukan izoliran je iz otpadnog pivskog kvasca primjenom triju različitih postupaka izolacije i osušen primjenom triju različitih metoda sušenja. Analizirani su kemijski sastav, veličina čestica, biološka aktivnost i druge karakteristike važne za primjenu izoliranih proizvoda. Kombinacijom ultrazvučne obrade i sušenja raspršivanjem uzoraka β-glukana dobivene su mikročestice, čije su dimenzije bile optimalne za biološku aktivnost.
Karakterizacija dalmatinskoga, drniškoga, istarskoga i krčkoga pršuta
Karakterizacija dalmatinskoga, drniškoga, istarskoga i krčkoga pršuta
Sandra Petričević
Cilj ovog rada bio je odrediti parametre koji definiraju razlikovnost dalmatinskog, drniškog, istarskog i krčkog pršuta uz ujednačene kriterije fizikalno-kemijskih, senzorskih i instrumentalnih metoda, primjenom definiranih postupaka proizvodnje pršuta koji nose zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i izvornosti proizvoda. Razlikovnost pršuta u ovisnosti o različitom postupku prerade ispitivana je na osnovu fizikalno-kemijskih parametara (udjela vode, proteina, masti, pepela,...
Karakterizacija djevicčnskih maslinovih ulja istarskih autohtonih sorti na temelju hlapivih tvari i senzorskih svojstava
Karakterizacija djevicčnskih maslinovih ulja istarskih autohtonih sorti na temelju hlapivih tvari i senzorskih svojstava
Karolina Brkić Bubola
Hlapive tvari odgovorne za aromu i senzorska svojstva sortnih djevičanskih maslinovih ulja istarskih autohtonih sorti Buža, Crna i Rosinjola određene su tijekom dvogodišnjeg istraživanja. Ispitane su promjene ovih karakteristika u istraživanim uljima koje nastaju pod utjecajem stupnja zrelosti plodova maslina od kojih je ulje proizvedeno, filtracije i skladištenja ulja pri različitim temperaturama.
Karakterizacija hlapivih spojeva i parametara kvalitete tradicionalnoga istarskoga i dalmatinskoga pršuta
Karakterizacija hlapivih spojeva i parametara kvalitete tradicionalnoga istarskoga i dalmatinskoga pršuta
Nives Marušić Radovčić
Zbog velikog značaja Hrvatskih autohtonih mesnih proizvoda, cilj ovoga rada je instrumentalnim i senzorskim analizama odrediti karakteristike istarskog i dalmatinskog pršuta. Hlapivi spojevi istarskog i dalmatinskog pršuta određeni su koristeći mikroekstrakciju na čvrstoj fazi (SPME) i plinsko kromatografsko-masenu spektrometriju (GC-MS). Također su određene fizikalno-kemijske karakteristike na mišiću biceps femoris kao: udio vode, proteina, masti, pepela, NaCl, sastav masnih...
Karakterizacija i genetička identifikacija djevičanskih maslinovih ulja sorti Oblica i Leccino u dalmatinskim maslinicima
Karakterizacija i genetička identifikacija djevičanskih maslinovih ulja sorti Oblica i Leccino u dalmatinskim maslinicima
Maja Jukić Špika
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti udio bioaktivnih komponenata, senzorska svojstva i oksidacijsku stabilnost djevičanskih maslinovih ulja autohtone sorte Oblice i introducirane sorte Leccino uzgajanih na području srednje Dalmacije. Ispitane su promjene sastava i svojstava u uljima koje nastaju pod utjecajem okolišnih čimbenika, stupnja zrelosti plodova te postupka filtracije. Cilj rada također je bio i utvrditi genetičke profile ispitivanih sortnih djevičanskih maslinovih ulja...
Karakterizacija lanenoga ulja inozemnih sorata uljnoga lana uzgojenih na području Republike Hrvatske
Karakterizacija lanenoga ulja inozemnih sorata uljnoga lana uzgojenih na području Republike Hrvatske
Marko Obranović
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti svojstva lanenih ulja iz četri inozemne sorte uljnoga lana uzgajane na području Republike Hrvatske te odrediti utjecaj klimatskih uvjeta između cvatnje i žetve lana te različitih načina proizvodnje ulja na njihovu kvalitetu i kemijski sastav. Ukupan broj sati sijanja sunca imao je značajnog utjecaja na količinu ulja u sjemenu pri čemu se izdvojila sorta Niagara. Klimatski uvjeti i sorta su značajno utjecali na sastav masnih kiselina, sterola,...
Karakterizacija probiotičke bakterije Lactobacillus plantarum O1 za biološko konzerviranje proizvoda akvakulture
Karakterizacija probiotičke bakterije Lactobacillus plantarum O1 za biološko konzerviranje proizvoda akvakulture
Iva Čanak
Cilj ovog rada, uz polazno ljetno i zimsko utvrđivanje prisutnosti mikroorganizama odgovornih za zdravstvenu ispravnost ribe i školjkaša, bio je iz izolata autohtone mikroflore probavnog sustava te sluzi kože i škrga ribe i školjkaša, izolirati, identificirati i karakterizirati prisutne bakterije mliječne kiseline (BMK) te odabrati onu s najvećim konzervirajućim potencijalom. Izolat autohtone mikroflore pripremljen je od komercijalno najzastupljenijih vrsta u hrvatskoj...
Karakterizacija rekombinantnog humanog faktora stimulacije rasta granulocita i utvrivanje korelacije kromatografskih tehnika s postupkom određivanja biološke aktivnosti
Karakterizacija rekombinantnog humanog faktora stimulacije rasta granulocita i utvrivanje korelacije kromatografskih tehnika s postupkom određivanja biološke aktivnosti
Ana Škrlin
Filgrastim (rekombinantni humani faktor stimulacije rasta granulocita) je biotehnološki proizvedena aktivna supstancija, korištena u liječenju neutropenie. U ovom radu provedena je ekstenzivna analitička karakterizacija filgrastima, te izolacija i identifikacija filgrastimu srodnih onečišćenja. Utvrđena je značajna korelacija između udjela filgrastimu srodnih onečišćenja i vrijednosti biološke aktivnosti u uzorcima filgrastima. Predložen je regresijski model pogodan za...
Katabolički potencijal i genetička struktura bakterijskih zajednica porijeklom iz okoliša onečišćenog atrazinom i drugim S-triazinskim spojevima
Katabolički potencijal i genetička struktura bakterijskih zajednica porijeklom iz okoliša onečišćenog atrazinom i drugim S-triazinskim spojevima
Nikolina Udiković Kolić
Osnovni cilj rada bio je izolirati i karakterizirati bakterijske zajednice iz okoliša onečišćenog atrazinom i drugim s-triazinskim spojevima. Rezultati istraživanja sa 14C obilježenim atrazinom i analiza nastalih međuproizvoda razgradnje potvrdili su da svih pet uzgojenih zajednica može mineralizirati atrazin te da katabolički put atrazina započinje deklorinacijom, nakon čega slijedi uklanjanje N-alkilnih radikala i razgradnja nastale cijanurne kiseline do CO2 i NH3. Proučavanjem...
Kemijske i biokemijske promjene starenja zrna pšenice
Kemijske i biokemijske promjene starenja zrna pšenice
Ivica Strelec
Proučavanje kemijskih i biokemijskih promjena koje se dešavaju u zrnu pšenica tijekom 360 dana starenja pri različitim uvjetima pokazuje da starenjem zrna dolazi do peroksidacije lipida, neenzimske glikozilacije proteina, te sniženja aktivnosti proteolitičkih i oksidoreduktivnih enzima, što se odražava na sniženje klijavosti zrna i promjenu pokazatelja tehnološke kakvoće zrna i produkata njegove meljave. Brzine i intenziteti promjena pokazuju se ovisni o primjenjenim uvjetima što...
Korekcija opeklinskoga hipermetabolizma primjenom rane enteralne prehrane
Korekcija opeklinskoga hipermetabolizma primjenom rane enteralne prehrane
Vesna Kovačić Vicić
U opeklinskih je bolesnika povećan stupanj smrtnosti dijelom i posljedica nepravovremeno uvedene prehrane unatoč svim ostalim korištenim načinima liječenja. Enteralnu prehranu kod opeklinskih bolesnika treba započeti unutar dvadeset i četiri sata od nastanka opekline. Čak i neznatne količine hrane u crijevnome lumenu , manje od 200 ml unijete unutar prvih dvadeset i četiri sata od nastanka opekline mogu spriječiti propadanje crijevnih resica a time i razvoj sistemskoga upalnoga...

Pages