Paginacija

USPOREDBA SASTAVA MESA DIVLJIH I UZGOJENIH FAZANA
USPOREDBA SASTAVA MESA DIVLJIH I UZGOJENIH FAZANA
Katarina Lukić
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti osnovni kemijski sastav te sastav masnih kiselina prsnog mišića (Musculus pectoralis major) divljih i uzgojenih fazana (Phasianus colchicus sp. L.).Osnovni kemijski sastav nije pokazao statistički značajnu razliku (p>0,05). Prsni mišić fazana sadrži 72% vode, 0,5-0,7% masti, 26% proteina te 1,3 % pepela. Najzastupljenije masne kiseline su oleinska (C18:1), palmitinska (C16:0), linolna (C18:2) i stearinska (C18:0). Usporedbom sastava masnih...
UTJECAJ PET AMBALAŽE NA ZDRAVSTVENU ISPRAVNOST I KVALITETU
VODE ZA PIĆE
UTJECAJ PET AMBALAŽE NA ZDRAVSTVENU ISPRAVNOST I KVALITETU VODE ZA PIĆE
Josipa Bilobrk
Konzumacija flaširane vode u naglom je porastu. Jedan od razloga tomu je zabrinutost javnosti kvalitetom vode iz javnih vodoopskrbnih sustava. Također nestašica vode, te smanjene zalihe vode u turističkim područjima tijekom toplih razdoblja u kombinaciji s učinkovitim marketingom uvelike pridonose povećanoj konzumaciji flaširane vode. Međutim potencijalne opasnosti koje vrebaju iz PET ambalaže dovode u pitanje kvalitetu i zdravstvenu ispravnosti tako pohranjene vode. Uzrok...
UTJECAJ UVJETA EKSTRAKCIJE NA IZOLACIJU FENOLNIH
SPOJEVA IZ ORGANSKOG OTPADA U PROIZVODNJI VINA
UTJECAJ UVJETA EKSTRAKCIJE NA IZOLACIJU FENOLNIH SPOJEVA IZ ORGANSKOG OTPADA U PROIZVODNJI VINA
Patricija Lisica
Cilj ovog istraživanja je bio ispitati utjecaj otapala i vremena ekstrakcije na sadržaj polifenola i antioksidativnu aktivnost iz prethodno liofiliziranih te odmašćenih uzoraka sjemenki grožđa sorti Merlot, Teran te Cabernet Sauvignon. Ekstrakcija je provedena u ultrazvučnoj kupelji uz primjenu 50%-tne vodene otopine etanola i 50%-tne vodene otopine acetona na C pri vremenu od 15, 30 te 45 minuta. Ukupni fenoli, hidroksicimetne kiseline i flavonoli određivani su spektrofotometrijski,...
Udio bioaktivnih spojeva u rizomu dvodomne koprive (Urtica dioica l.)
Udio bioaktivnih spojeva u rizomu dvodomne koprive (Urtica dioica l.)
Hedviga Planinčić
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti utjecaj gnojidbe tla dušikom na udio bioaktivnih spojeva (fenolni spojevi) u rizomu dvodomne koprive. Kao kontrolni uzorak korišten je rizom uzgojen na tlu koje nije tretirano gnojivom, a drugi rizom na tlu koje je tretirano gnojivom u količini 100 kg N/ha. Ekstrakcija ukupnih fenola provedena je primjenom destilirane vode i 50 %-tne vodene otopine etanola (v/v) uz primjenu ultrazvučne kupelji. Fenolni spojevi (ukupni fenoli, flavan-3-oli i...
Udio glukozinolata u brokuli (Brassica oleracea var. italica L.) ovisno o vrsti cvata
Udio glukozinolata u brokuli (Brassica oleracea var. italica L.) ovisno o vrsti cvata
Ivana Radojcic Redovnikovic
Glukozinolati su složena skupina spojeva tioglukozidne strukture svojstvena biljkama porodice Brassicaceae, u koju ubrajamo i brokulu. Kod brokule se osim vršnog, koriste i postrani cvatovi koji se razvijaju nakon berbe vršnog cvata i osiguravaju kontinuiranu opskrbu ovim povrcem. Postrani cvat brokule razvija se iz pazuha lista nakon ubiranja vršnog cvata i osigurava kontinuiranu opskrbu tržišta povrcem visoke nutritivne vrijednosti. U ovom radu cilj je bio utvrditi udjele ukupnih i...
Udio i stupanj oksidacije masti i sastav masnih kiselina industrijskog i tradicionalnog Baranjskog kulena
Udio i stupanj oksidacije masti i sastav masnih kiselina industrijskog i tradicionalnog Baranjskog kulena
Sanja Heleš
Kulen je tradicionalni mesni proizvod s područja istočne Hrvatske koji se ubraja u fermentirane trajne kobasice. Udio masti, sastav masnih kiselina i stupanj oksidacije masti (TBA test) određen je u uzorcima tradicionalnog i industrijskog Baranjskog kulena. Udio masti u industrijskom kulenu iznosio je 8,60%, dok je u tradicionalnom 9,27%. Sastav zasićenih (SFA), mononezasićeniih (MUFA) i polinezasićenih (PUFA) masnih kiselina u obje vrste kulena iznosio je 37% SFA, 15% PUFA i 48% MUFA....
Udio kolesterola u domaćim trajnim kobasicama
Udio kolesterola u domaćim trajnim kobasicama
Ines Vraneš
Cilj ovoga rada je odrediti udio kolesterola u domaćim trajnim kobasicama. Glavni sastojak domaćih kobasica je svinjsko meso. U proizvodnji se koriste još sol, šećer i začini. Meso za proizvodnju domaćih kobasica mora biti ohlađeno, usitnjeno, začinjeno i tada se smjesa nadjeva u crijeva te dimi, suši i dozrijeva. Kolesterol je lipid koji je sastavni dio staničnih membrana, prekursor steroidnih hormona i soli žučnih kiselina. Rezultati su pokazali da domaće kobasice imaju...
Udio kolesterola u trajnim i polutrajnim kobasicama
Udio kolesterola u trajnim i polutrajnim kobasicama
Matea Volarić
Meso je izvor visoko vrijednih bjelanĉevina, esencijalnih masnih kiselina, vitamina, minerala, ali isto tako i masti, kolesterola, zasićenih masnih kiselina zbog kojih se našlo na lisi uzročnika srĉanih i krvožilnih bolesti. Većina današnjih znanstvenih istraživanja žele potvrditi tu činjenicu i malo tko će tvrditi suprotno. Kolesterol je prirodni lipid odgovoran za niz funkcija u našem organizmu te ako ga ne unosimo dovoljno hranom, naš će ga organizam sam sintetizirati što...
Udio kuhinjske soli u kruhu
Udio kuhinjske soli u kruhu
Marija Delaš Aždajić
Cilj ovog rada bio je analizirati udio kuhinjske soli u kruhu iz pekarnica s područja Grada Zagreba i vodećih hrvatskih proizvođača pekarskih proizvoda. Kuhinjska sol ili natrijev klorid jedan je od najzastupljenijih spojeva na Zemlji, neophodan za rad ljudskog organizma. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča dnevni unos do 5 grama kuhinjske soli, dok je u brojnim zemljama svijeta unos višestruko veći od preporučenog predstavljajući time globalni javnozdravstveni problem....
Udio masti i sastav masnih kiselina Dalmatinskog i Istarskog pršuta
Udio masti i sastav masnih kiselina Dalmatinskog i Istarskog pršuta
Ivana Raspović
Tijekom ovog istraživanja određen je kemijski sastav Dalmatinskog i Istarskog pršuta (udio vode, sadržaj pepela, količina sirovih bjelančevina, ukupna količina masti) i provedena je analiza metilnih estera masnih kiselina plinskom kromatografijom. Kemijski sastav i udjeli masnih kiselina su dosta slični između Dalmatinskog i Istarskog pršuta. Dobiveni rezultati statistički su određeni (t-test). Kod kemijskog sastava utvrđena je statistički značajna razlika u udjelu pepela i...
Udio masti i sastav masnih kiselina u trajnim mesnim proizvodima s hrvatskog tržišta
Udio masti i sastav masnih kiselina u trajnim mesnim proizvodima s hrvatskog tržišta
Hedviga Planinčić
Cilj ovog rada bio je odrediti udio masti usporedbom dviju različitih metoda (metoda po Soxhletu i Smedesu) te sastav masnih kiselina u trajnim mesnim proizvodima s hrvatskog tržišta. Sastav masnih kiselina određen je metodom plinske kromatografije. Određeni su ukupni udjeli masti: 3,24-3,36 % dalmatinski pršut, 5,24-5,47 % istarski pršut, 19,90-20,49 % kulen, 34,12-35,24 % kulenova seka, 34,22-34,40 % zimska kobasica, 41,20-42,65 % čajna kobasica, 46,63-46,79 % drniška panceta i...
Udio mliječne masti u uzorcima sira
Udio mliječne masti u uzorcima sira
Rebeka Perčić
Tijekom ovog istraživanja acidobutirometrijskom metodom po Gerberu te metodom sušenja određen je udio mliječne masti, odnosno udio vode/suhe tvari u devetnaest (n=19) uzoraka različitih sireva proizvedenih na hrvatskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Udio mliječne masti u analiziranim uzorcima sireva kretao se u rasponu od 28,63% do 55,76% (prosječno 34,79%), dok se udio vode/suhe tvari kretao u rasponu od 19,13% do 58,75% (prosječno 41,05%), odnosno od 43,09% do 80,87%...

Paginacija