Pages

Utjecaj temperature i prisutnosti glukoze na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom BCT kulturom
Utjecaj temperature i prisutnosti glukoze na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom BCT kulturom
Galja Pletikapić
Sojino mlijeko je fermentirano sa mješovitom BCT kulturom (Lactobacillus casei, Bifidobacterium spp. i Streptococcus thermpohilus). Fermentacija se provodila na dvije različite temperature (37 i 41 °C), sa i bez dodatka glukoze te uz različite koncentracije inokuluma. Tijekom fermentacije i čuvanja (28 dana na +4°C) pratio se pad pH, te broj pojedinih bakterija standardnim mikrobiološkim tehnikama. Primijećeno je da povišena temperatura skraćuje vrijeme trajanja fermentacije za...
Utjecaj temperature i vremena prženja paniranog pilećeg mesa na moć upijanja ulja
Utjecaj temperature i vremena prženja paniranog pilećeg mesa na moć upijanja ulja
Silvija Grugan
U radu je određena količina ulja kod 36 različitih smjesa za oblaganje prehrambenih proizvoda. Ispitivan je utjecaj ekstrudiranog kukuruznog brašna, dvije vrste rižinog škroba, pektina, Fibrexa, te temperature i vremena na moć upijanja ulja. Istraživanje je pokazalo da su smjese samo s jednom vrstom rižinog škroba (AX-F-GP) upile više ulja od onih s obje vrste rižinog škroba (AX-F-GP i XS-F-GP). Također smjese koje sadrže Fibrex upile su manje ulja od onih s pektinom....
Utjecaj temperature na antioksidacijsku aktivnost meda
Utjecaj temperature na antioksidacijsku aktivnost meda
Lana Margetić
Tijekom ovog istraživanja analizirana su 3 uzorka cvjetnog meda, netretirana te zagrijavana 5 minuta pri temperaturi od 90 °C. Određen je udio ukupnih fenola pomoću modificirane Folin-Ciocalteu metode, te antioksidacijska aktivnost pomoću FRAP metode. Udio ukupnih fenola kod netretiranih uzoraka iznosio je prosječno 80,2 ± 14,5 mg GAE/kg meda, a kod tretiranih 59,2 ± 10,2 mg GAE/kg meda. Antioksidacijska aktivnost, izražena kao FRAP vrijednost, kod netretiranih uzoraka iznosila je...
Utjecaj temperature na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom ABT-5 kulturom
Utjecaj temperature na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom ABT-5 kulturom
Martina Grđan
Sojino mlijeko fermentirano je mješovitom ABT-5 kulturom probiotičkih bakterija (Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium spp. i Streptococcus thermophilus). Fermentacija je provedena pri dvije različite temperature (37°C i 41°C). Praćena je promjena kiselosti i promjena broja živih bakterijskih stanica tijekom fermentacije, i nakon 24 sata čuvanja uzorka u hladnjaku pri temperaturi od 4 - 7°C. Kod bakterijskih vrsta Streptococcus thermophilus i Lactobacillus acidophilus...
Utjecaj temperature na rast i proizvodnju etanola kod kvasca Kluyveromyces marxianus NBRC 1777
Utjecaj temperature na rast i proizvodnju etanola kod kvasca Kluyveromyces marxianus NBRC 1777
Monika Kralj
Kvasci se često koriste kao biokatalizatori u proizvodnji raznih fermentiranih proizvoda, kao i jakih alkoholnih pića te pekarskih proizvoda. Napretkom znanosti i različitih tehnika genetičkog inženjerstva, kvasci se počinju sve češće primjenjivati i u drugim biotehnološkim postupcima. Ne-Saccharomyces kvasci predstavljaju veliki no vrlo slabo iskorišten izvor bioraznolikosti ovih mikroorganizama. Za razliku od Saccharomyces kvasaca, oni pokazuju neke karakteristike koje ih čine...
Utjecaj temperature pečenja na dvopločnom žaru na tvorbu heterocikličkih aromatskih amina u svinje
Utjecaj temperature pečenja na dvopločnom žaru na tvorbu heterocikličkih aromatskih amina u svinje
Iva Zahija
Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj 9 različitih temperatura pečenja: 120, 140, 160, 180, 200, 220, 240, 260, 280 °C na dvopločnom žaru na tvorbu heterocikličkih aromatskih amina (HCA) u leđnom mišiću svinjskog mesa (Longissimus dorsi). Uzorci leđnog mišića svinjskog mesa su sadržavali prosječno najviše 2-amino-1-metil-6-fenilimidazo[4,5-b]piridin (PhIP) - 2,91 ng/g. Sadržaj ukupnih HCA raste (p < 0,001) s povišenjem temperature pečenja. Pri temperaturama 120 °C do 240...
Utjecaj temperature prženja bučinih koštica na iskorištenje procesa proizvodnje nerafiniranog bučinog ulja
Utjecaj temperature prženja bučinih koštica na iskorištenje procesa proizvodnje nerafiniranog bučinog ulja
Ivona Vitko
Bučino ulje je specifično ulje koje se na tržištu najčešće prodaje kao nerafinirano. Jedna od najkritičnijih faza u proizvodnji nerafiniranog bučinog ulja, s kvalitativne i kvantitativne strane, je proces prženja bučinih sjemenki. U procesu prženja koriste se visoke temperature kako bi se olakšalo izdvajanje ulja ali i razvila karakteristična aroma ulja. Cilj rada je bilo vidjeti kako temperatura prženja (120, 130 i 140 °C) utječe na iskorištenje procesa proizvodnje...
Utjecaj temperature prženja na polifenolni sastav kave
Utjecaj temperature prženja na polifenolni sastav kave
Domagoj Sobota
Kava je jedan od najčešće konzumiranih napitaka širom svijeta, zbog svojih fizioloških efekata i senzorskih svojstava. Danas je poznato da je kava također i bogati izvor polifenolnih spojeva koji imaju visoki antioksidacijski kapacitet i pokazuju pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Svrha ovog rada bila je spektrofotometrijski odrediti udjel ukupnih fenola i flavonoida, ukupnih flavan-3-ola (metodama s vanilinom i p-DAC reagensom), ukupnih tanina i procijanidina te odrediti...
Utjecaj temperature prženja sjemenki na antioksidacijsku aktivnost bučinog ulja
Utjecaj temperature prženja sjemenki na antioksidacijsku aktivnost bučinog ulja
Maja Macut
Tradicionalno se bučino ulje proizvodi kao nerafinirano ulje što uključuje proces prženja sjemenki prije izdvajanja ulja. Upravo je prženje kritična točka proizvodnje visokokvalitetnog bučinog ulja. Cilj ovog rada je bio odrediti utjecaj temperature prženja bučinih koštica na antioksidacijsku aktivnost proizvedenog bučinog ulja. Antioksidacijska aktivnost je određena DPPH▪ metodom i utvrđeno je da temperatura prženja značajno utječe na antioksidacijsku aktivnost (p<0,05)....
Utjecaj temperature prženja sjemenki na senzorska svojstva nerafiniranog bučinog ulja
Utjecaj temperature prženja sjemenki na senzorska svojstva nerafiniranog bučinog ulja
Ivana Markić
Prženje sjemenki je kritična točka tradicionalne proizvodnje nerafiniranog bučinog ulja. Jedan od ključnih parametara u određivanju kvalitete bučinog ulja je procjena njegovih senzorskih svojstava. Cilj ovog rada bio je ispitati senzorskom analizom kako različite temperature prženja utječu na senzorska svojstva uzoraka ulja različitih proizvođača, proizvedenih pri tri različite temperature prženja bučinih sjemenki (120, 130 i 140°C). Senzorsku analizu proveo je panel...
Utjecaj temperature skladištenja na polifenolni sastav stolnog grožđa
Utjecaj temperature skladištenja na polifenolni sastav stolnog grožđa
Hrvoje Šimičić
Istražen je utjecaj hladnog skladištenja na fenolni sastav i antioksidacijsku aktivnost ekstrakta pokožica bobica stolnog grožđa Vitoria i Black magic cv. Fenolni sastav ekstrakata određen je UV-VIS i HPLC metodama. Antioksidacijska aktivnost određena je primjenom FRAP, DPPH i ABTS metoda. Rezultati istraživanja ukazuju na značajne razlike fenolnog sastava i antioksidacijskih svojstava ekstrakata pokožica grožđa sorti Vittoria i Black magic. Pokožice grožđa Black magic cv....
Utjecaj temperature sušenja na udjel pigmenata i antioksidacijska svojstva biljnih ekstrakata
Utjecaj temperature sušenja na udjel pigmenata i antioksidacijska svojstva biljnih ekstrakata
Petra Radovanić
Još od davnina je u svim narodima poznato ljekovito djelovanje pojedinih biljaka i to se znanje generacijama prenosilo sve do danas. Ljekovita svojstva biljaka vezuju se uz njihov kemijski sastav i upravo je ta tematika predmet brojnih znanstvenih istraţivanja. U ovom radu ispitan je utjecaj tri različite temperature sušenja (30°C, 50°C i 70°C) na udjel pigmenata i antioksidacijski kapacitet sedam biljnih ekstrakata: melisa, neven, list masline, različak, borač, kopriva i sikavica....

Pages