Pages
-
-
Flokulacijska sposobnost kvasca Saccharomyces uvarum tijekom doviranja piva
-
Marija Krtalić Flokulacija kvasca od davnih se dana koristi u pivovarama da bi se olakšao postupak izdvajanja biomase pivskog kvasca nakon doviranja, te je zbog toga u ovom radu proučavan mehanizam flokulacije pivskog kvasca Saccharomyces uvarum tijekom dvadeset i jednog dana doviranja piva. Uočeno je da su se stanice kvasca pojedinačno taložile na dno fermentora u prvom danu vrenja, a do kraja doviranja su se taložile u obliku manjih nakupina (agregata), čije su stanice prosječno bile veće do tri...
-
-
Flokulacijska, morfološka i fiziološka svojstva pivskih kvasaca Saccharomyces uvarum WT i Saccharomyces pastorianus NCYC 975
-
Mateja Buljubašić U ovom radu istraživana je flokulacijska sposobnost pivskih kvasaca Saccharomyces uvarum WT i Saccharomyces pastorianus NCYC 975 korištenjem Helmovog i Stratfordovog testa. Tijekom 120 sati fermentacije proučavani su različiti parametri vrenja te morfologija i fiziologija stanica pivskog kvasca. Tijekom početna 24 sata fermentacije došlo je do smanjenja ukupne veličine stanica kvasca S. uvarum WT, dok je zatim tijekom 24-60 sata došlo do povećanja stanica. Zatim je ponovno...
-
-
Fluorescentna in situ hibridizacija
-
Slavica Krželj Fluorescentna in situ hibridizacija (eng. fluorescent in situ hybridization, FISH) je učinkovita vizualna tehnika koja omogućuje identifikaciju i lokalizaciju određenih sekvenci DNA na kromosomima. Ovaj teorijski završni rad bavi se tehnikom FISH, njezinim povijesnim razvojem, primjenom u molekularnoj genetici i genetičkom inženjerstvu, te mogućnostima i ograničenjima pojedinih varijanti ove metode. Rad započinje kratkim povijesnim pregledom razvoja metoda za vizualizacije kromosoma...
-
-
Formiranje arome bijelih vina tijekom alkoholne fermentacije
-
Jasminka Peček Hlapljive komponente koje se formiraju metabolizmom kvasaca tijekom alkoholne fermentacije značajno utječu na kvalitetu bijelih vina. Cilj ovoga rada bio je utvrditi dinamiku nastajanja hlapljivih spojeva i odrediti utrošak fermentabilnog dušika od strane kvasaca tijekom alkoholne fermentacije. U radu su korišteni uzorci Graševine, Muškata i Traminca iz podregije Zagorje-Međimurje. Promjene u sastavu hlapljivih komponenata praćene su metodom plinske kromatografije uz prethodnu...
-
-
Formiranje epoksi masnih kiselina tijekom fotooksidacije i autooksidacije biljnih ulja
-
Tamara Ciko Cilj ovog rada bio je određivanje primarnih i sekundarnih produkata lipidne oksidacije, tj. hidroperoksida, konjugiranih diena (CD) i triena (CT) te epoksi masnih kiselina (EFA) nastalih u biljnim uljima procesima autoksidacije i fotooksidacije. CD i CT su određivani spektrofotometrijski, dok je za određivanje stupnja oksidacije i nastalih hidroperoksida mjerena peroksidna vrijednost (PV). Epoksi masne kiseline su analizirane plinskom kromatografijom pomoću plameno-ionizacijskog...
-
-
Formulacija funkcionalnih jestivih filmova obogaćenih polifenolnim ekstraktima sekundarnih biljnih sirovina
-
Mihaela Antolić Godišnje se na svjetskoj razini proizvodi velika količina sekundarnih biljnih sirovina, što za prehrambenu industriju predstavlja veliki izazov u smislu kružnog gospodarstva i njihove valorizacije. Cilj ovog rada bio je analizirati polifenolni sastav ekstrakata šest sekundarnih biljnih sirovina (kora banane, ljuska luka, ljuska oraha, ljuska kakovog zrna, mahuna graška, kora cikle) te polifenolne ekstrakte istih primijeniti u formulacijama jestivih filmova uz dodatak biljnih proteina...
-
-
Formulacija i karakterizacija inkapsuliranih sustava liposoma s dopaminom iz kore banane
-
Jakov Cvetković U posljednje vrijeme agro-industrijski otpad plijeni pozornost znanstvenika zbog visokih udjela bioaktivnih sastojaka, posebice polifenolnih spojeva, čija konzumacija je povezana s brojnim pozitivnim učincima na ljudsko zdravlje. U ovome radu, kora banane, tropskog voća iz porodice Musaceae, izabrana je kao sekundarni biljni materijal za ekstrakciju polifenolnih spojeva primjenom konvencionalnih (infuzija, dekokcija, maceracija) i inovativnih tehnika ekstrakcije (ekstrakcija potpomognuta...
-
-
Formuliranje bombonskog proizvoda obogaćenog inkapsuliranim polifenolnim ekstraktom trave ive (Teucrium montanum L.)
-
Laura Haramustek Cilj ovog rada je razvoj veganskog bombonskog proizvoda s polifenolnim inkapsulatom ekstrakta trave ive (Teucrium montanum L.) dobivenog sušenjem raspršivanjem, uz primjenu odabranih polimernih nosača (arapska guma, guar guma, karboksimetil celuloza, kolagen i karagenan). Za procjenu uspješnosti sušenja raspršivanjem, inkapsulatima je izračunat prinos, kao i inkapsulacijska učinkovitost i kapacitet punjenja, koji su također praćeni spektrofotometrijskim metodama određivanja udjela...
-
-
Formuliranje inkapsuliranih dozirnih sustava ekstrakata dobričice (Glechoma hederacea L.) sušenjem raspršivanjem
-
Ivana Žepić Cilj ovoga rada bio je formulirati inkapsulirane dozirne sustave polifenolnog ekstrakta dobričice (Glechoma hederacea L.) tehnikom sušenja raspršivanjem, uz primjenu različitih nosača. Pripremljeno je šest dozirnih sustava ekstrakta dobričice, pri čemu je u jednom kao nosač bila djelomično hidrolizirana guar guma, dok je u preostalih pet uzoraka 25 % djelomično hidrolizirane guar gume zamijenjeno slijedećim polimerima: hidrolizirani kolagen, karboksimetil celuloza, nutrioza,...
-
-
Fotodinamička inaktivacija u bakterije Escherichia coli
-
Nataša Gašpar Cilj ovoga rada je bio analizirati E.coli K-12 mutante u fotodinamičkoj inaktivaciji. Korišteni sojevi potječu iz Keio kolekcije i imaju inaktiviran jedan gen za sintezu dijela lipopolisaharidnog omotača (rfaC, rfaE, lpcA). Glavni cilj rada je bila konstrukcija duplih mutanata koji imaju u isto vrijeme inaktiviran za jedan od spomenutih gena i inaktivaciju za transportni protein TolC. Dotični geni su se pokazali posebno osetljivima u fotodinamičkoj inaktivaciji s klorinom E6. Budući...
-
-
Fototrofni uzgoj alge Euglena gracilis u fotobioreaktoru
-
Jelena Filipović Ovo istraživanje provedeno je s ciljem definiranja optimalnih uvjeta fototrofnog uzgoja alge Euglene gracilis i proizvodnje lipida. Fototrofni uzgoj je proveden šaržno u fotobioreaktoru s miješalom na modificiranoj Hutnerovoj hranjivoj podlozi s glukozom i etanolom. U ovom istraživanju proučavan je utjecaj procesnih parametara sustava (protok zraka, brzina rotacije miješala i valna duljina svjetlosti) s ciljem definiranja optimalnih uvjeta za uzgoj alge E. gracilis i proizvodnje lipida.
Pages
