Paginacija
-
-
Određivanje glukozinolata i polifenola u sjemenu uljane repice
-
Brigita Vdović Provedena je analiza glukozinolata (GSL) u devet uzoraka sortnog sjemena uljane repice tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC), a UV/VIS spektroskopskim metodama su određeni ukupni polifenolni spojevi i njihova antioksidacijska sposobnost u dvije standardne sorte sjemena uljane repice. Za određivanje glukozinolata upotrijebljena je međunarodna standardna metoda (ISO 1992, 1995) koja uključuje ekstrakciju metanolom, enzimsku desulfataciju i tekućinsku kromatografiju...
-
-
Određivanje glukozinolata tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti
-
Ljerka Topić Glukozinolati su jedinstvena skupina tioglukozida s identičnom osnovnom strukturom, karakteristični za porodicu Brassicaceae, kojoj pripada i brokula. Razlika u sadržaju glukozinolata u povrću ovisi o genotipu, klimatskim uvjetima, godišnjem dobu uzgoja i agronomskim uvjetima. Pomoću HPLC smo analizirali ukupne i pojedinačne glukozinolate u dvije sorte brokule Parthenon i Ironman. Glukozinolati su kvantificirani Standardnom metodom za određivanje glukozinolata koja uključuje...
-
-
Određivanje glukozinolata u sjemenu uljane repice
-
Doris Delač Uljana repica je biljka iz porodice Brassicaceae te se koristi za proizvodnju ulja i biodisela. Nusproizvod koji nastaje nakon ekstrakcije ulja iz sjemena uljane repice je sačma koja se najčešće koristi kao hrana za životinje. Kako bi se sačma mogla koristiti kao hrana za životinje, mora sadržavati niske koncentracije glukozinolata. Glukozinolati su spojevi tioglikozidne strukture koji svojom razgradnjom daju spojeve s različitim biološkim djelovanjem. Glukozinolati imaju mnoge...
-
-
Određivanje histamina u tuni primjenom Raman spektroskopije
-
Ana Borko Žutoperjana tuna se zajedno sa svojom podoricom Scombridae smatra glavnim uzročnikom skombroidnih trovanja tj. otrovanja histaminom. Taj biogeni amin nastaje neprikladnim skladištenjem svježe ribe te se nakon formiranja ne može ukloniti niti jednom metodom toplinske obrade. Stoga je cilj ovog istraživanja validirati metodu detekcije histamina spektroskopijom površinski pojačanog Ramanovog raspršenja (SERS) na uzorku tune te time omogućiti njegovo jednostavno, brzo i precizno...
-
-
Određivanje hlapivih komponenata arome kulena
-
Ana Brekalo Kulen je tradicionalni mesni proizvod s područja istočne Hrvatske koji se ubraja u fermentirane trajne kobasice. Tijekom procesiranja fermentiranih proizvoda odvijaju se brojne enzimske i neenzimske reakcije koje dovode do povećanja koncentracije hlapivih komponenata arome. Te komponente su odgovorne za specifične okusne i mirisne osobine ovog proizvoda koje su najzaslužnije za percepciju kvalitete kod potrošača. Za ekstrakciju tih spojeva iz uzoraka korištena je mikroekstrakcija na...
-
-
Određivanje hlapivih komponenti pjenušavih, predikatnih i fortificiranih vina plinskom kromatografijom
-
Marija Blažević Miješanje je operacija koja se koristi u raznim granama industrije, a osobito u prehrambenoj s ciljem dobivanja homogenih smjesa. Cilj nam je bio u smjesama koje se mogu koristiti za specijalne vrste kruha, utvrditi utjecaj veličine čestica na homogenost smjese, te odrediti optimalno vrijeme miješanja. Vidljivo je da je „Turbula“ mješalica pogodna za ovakvu vrstu smjese jer se homogenost postiže u kratkom vremenu mješanja i to između 20 i 70 sekundi. Razlika u veličini čestica...
-
-
Određivanje hlapivih komponenti pjenušavih, predikatnih i fortificiranih vina plinskom kromatografijom
-
Marina Blažević Vina su bogata hlapivim komponentama koje su zaslužne za njihovu karakterističnu aromu i okus. Različite komponente različito utječu na arome vina te se u ovom radu provode analize visokohlapivih alkohola i estera u specijalnim, predikatnim i pjenušavim vinima. Analizirano je 16 različitih uzoraka vina koja uključuju porto i sherry slatka vina, predikatna vina, te različite vrste pjenušaca. Glavna metoda rada je plinska kromatografija s plamenoionizirajućem detektorom i s...
-
-
Određivanje hlapivih spojeva arome i antioksidacijske aktivnosti u dimljenim pršutima
-
Matea Bosotin Cilj ovog rada bio je odrediti hlapive spojeve arome i antioksidacijsku aktivnost uzoraka dimljenih pršuta (nezaštićenih dimljenih i zaštićenih Dalmatinskih pršuta). Hlapivi spojevi arome određeni su koristeći mikroekstrakciju na čvrstoj fazi (SPME) i plinsko kromatografsko-masenu spektrometriju (GC-MS), dok je antioksidacijska aktivnost uzoraka određena pomoću DPPH i FRAP metode. Identificirano je ukupno 95 hlapiva spoja arome, a pripadaju sljedećim grupama kemijskih spojeva: 23...
-
-
Određivanje hlapljivih sastojaka vina različitih starosti i sorti
-
Andrea Karačić Do sada je pronađeno više od 1000 hlapljivih spojeva u vinu, ali tek neki od njih značajno utječu na aromu vina. U ovom radu je obavljena analiza različitih uzoraka vina iz Hrvatske i drugih zemalja, s ciljem identifikacije i kvantifikacije lako hlapljivih spojeva. Među uzorcima, dvije najzastupljenije sorte su bile Chardonnay i Graševina. Korištena analitička metoda je, u prvom planu, plinska kromatografija s plamenoionizirajućim detektorom i s „Headspace“ automatskim...
-
-
Određivanje hranjive vrijednosti slastica kemijskom analizom i metodom izračuna iz tablica kemijskog sastava
-
Lucija Bušić Kolači su jedan od najprofitabilnijih i najskupljih pekarskih proizvoda. Njihovo svjetsko tržište godišnje raste. Na kvalitetu finalnog proizvoda utječu sirovine, proizvodni proces, ali i uređaji u kojima se provodi pečenje. Sredinom 20.og stoljeća dolazi do industrijalizacije prehrambenog sektora što je rezultiralo redukcijom broja lokalnih poljoprivrednika te povećanjem brojem tvornica. U ovom radu eksperimentalno su određeni udjeli pojedinih nutrijenata uzoraka domaćih kolača...
-
-
Određivanje i stabilnost organosumpornih spojeva češnjaka i njihovih derivata
-
Anđela Krišto Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj vremena na sintezu organosumpornih spojeva (OSS) češnjaka i njihovih derivata nakon mehaničkog oštećenja svježih češnjeva češnjaka (sjeckanje i oksidacija na zraku u trajanju 2, 5, 8 i 11 min), utjecaj vremena blanširanja (1, 5 i 10 min) pri 100 oC, te utjecaj vremena prženja (1, 3 , 5, 9 i 11 min) pri temperaturi 120 oC na stabilnost spomenutih spojeva. U drugom dijelu istraživanja određivana je stabilnost organosumpornih spojeva...
Paginacija
