Pages
-
-
Utjecaj temperature ekstruzije na svojstva ekstrudata pšenične krupice
-
Natalija Golubovac U ovom radu provedeno je ispitivanje utjecaja temperature ekstruzije na svojstva ekstrudata pšenične krupice.Ispitivanje se provelo pri različitim temperaturama, broju okretaja pužnica, količini dodane vode u ekstruderu i različitoj dobavi suhe tvari pšenične krupice. Nakon ekstruzije uzorak je samljeven i dobivene su frakcije ekstrudata veličine granula 45µm, 125µm, 250µm, 450µm i 630µm. Cilj je ispitati pri kojoj će se temperaturi ekstruzije postići optimalni indeks vezanja...
-
-
Utjecaj temperature fermentacije na aromu mladog vina
-
Tomislav Muršić Odabrani su moštovi sorta graševina i moslavac te njihova kupaža (1:1), proizvedeni u vinariji Agromeđimurje (berba 2005). Moštovi su sumporeni K-metabisulfitom (8 g/100L), izbistreni želatinom (8 g/100L) i kiselsolom (80 mL/100L), te tretirani pektolitičkim enzimima. Fermentacija odabranih moštova provedena je s kvascem Saccharomyces cerevisiae (UVAFERM CS2) pri temperaturi od 16 ºC (± 1 ºC) i pri 20 ºC. Fermentacijska aktivnost praćena je mjerenjem količine prevrelog...
-
-
Utjecaj temperature i debljine sloja na kinetiku sušenja šampinjona (Agaricus bisporus) u sušari sa infracrvenim zračenjem
-
Lukša Milošić Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj različitih temperatura i debljine sloja na brzinu sušenja šampinjona i utvrditi koji matematički model najbolje opisuje kinetiku sušenja. Šampinjoni debljine 1, 2 i 3 mm su sušeni u laboratorijskom infracrvenom sušilu “Mettler Lj 16” pri temperaturama 65, 70, 75 i 80 °C. Šampinjoni su prethodno bili blanširani u vodi pri 80 °C tijekom 3 min. Također, ispitan je utjecaj rehidratacije na osušene uzorke debljine 3 mm pri četiri gore...
-
-
Utjecaj temperature i dodatka šećera na fermentaciju sojinog mlijeka monokulturama probiotičkih bakterija
-
Silvia Brletić Sojino mlijeko fermentirano je s tri komercijalne monokulture probiotičkih bakterija (Bifidobacterium lactis Bb12, Lactobacillus acidophilus La5 i Lactobacillus casei Lc01). Fermentacija je provedena pri dvije različite temperature (37°C i 43°C), te sa ili bez dodatka šećera u koncentraciji od 5 % (saharoze za Bb12 i La5, te glukoze za Lc01). Praćena je promjena kiselosti i promjena broja živih bakterijskih stanica tijekom fermentacije i nakon 24 h čuvanja uzoraka pri temperaturi...
-
-
Utjecaj temperature i pH na stabilnost prirodnih prehrambenih bojila
-
Marija Vaško Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj pH vrijednosti (pH 5 i pH 7) i temperature (50 i 70 C) na stabilnost prirodnih prehrambenih bojila ljubičaste, narančaste i plave boje kroz 180 min. Rezultati istraživanja pokazali su kako stabilnost ispitivanih prirodnih prehrambenih bojila ovisi o primijenjenoj temperaturi, duljini zagrijavanja i pH vrijednosti medija. Sva tri ispitivana prirodna prehrambena bojila pokazala su veću stabilnost pri nižim temperaturama zagrijavanja te pri nižoj pH...
-
-
Utjecaj temperature i prisutnosti glukoze na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom BCT kulturom
-
Galja Pletikapić Sojino mlijeko je fermentirano sa mješovitom BCT kulturom (Lactobacillus casei, Bifidobacterium spp. i Streptococcus thermpohilus). Fermentacija se provodila na dvije različite temperature (37 i 41 °C), sa i bez dodatka glukoze te uz različite koncentracije inokuluma. Tijekom fermentacije i čuvanja (28 dana na +4°C) pratio se pad pH, te broj pojedinih bakterija standardnim mikrobiološkim tehnikama. Primijećeno je da povišena temperatura skraćuje vrijeme trajanja fermentacije za...
-
-
Utjecaj temperature i vremena prženja paniranog pilećeg mesa na moć upijanja ulja
-
Silvija Grugan U radu je određena količina ulja kod 36 različitih smjesa za oblaganje prehrambenih proizvoda. Ispitivan je utjecaj ekstrudiranog kukuruznog brašna, dvije vrste rižinog škroba, pektina, Fibrexa, te temperature i vremena na moć upijanja ulja. Istraživanje je pokazalo da su smjese samo s jednom vrstom rižinog škroba (AX-F-GP) upile više ulja od onih s obje vrste rižinog škroba (AX-F-GP i XS-F-GP). Također smjese koje sadrže Fibrex upile su manje ulja od onih s pektinom....
-
-
Utjecaj temperature na antioksidacijsku aktivnost meda
-
Lana Margetić Tijekom ovog istraživanja analizirana su 3 uzorka cvjetnog meda, netretirana te zagrijavana 5 minuta pri temperaturi od 90 °C. Određen je udio ukupnih fenola pomoću modificirane Folin-Ciocalteu metode, te antioksidacijska aktivnost pomoću FRAP metode. Udio ukupnih fenola kod netretiranih uzoraka iznosio je prosječno 80,2 ± 14,5 mg GAE/kg meda, a kod tretiranih 59,2 ± 10,2 mg GAE/kg meda. Antioksidacijska aktivnost, izražena kao FRAP vrijednost, kod netretiranih uzoraka iznosila je...
-
-
Utjecaj temperature na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom ABT-5 kulturom
-
Martina Grđan Sojino mlijeko fermentirano je mješovitom ABT-5 kulturom probiotičkih bakterija (Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium spp. i Streptococcus thermophilus). Fermentacija je provedena pri dvije različite temperature (37°C i 41°C). Praćena je promjena kiselosti i promjena broja živih bakterijskih stanica tijekom fermentacije, i nakon 24 sata čuvanja uzorka u hladnjaku pri temperaturi od 4 - 7°C. Kod bakterijskih vrsta Streptococcus thermophilus i Lactobacillus acidophilus...
-
-
Utjecaj temperature na rast i proizvodnju etanola kod kvasca Kluyveromyces marxianus NBRC 1777
-
Monika Kralj Kvasci se često koriste kao biokatalizatori u proizvodnji raznih fermentiranih proizvoda, kao i jakih alkoholnih pića te pekarskih proizvoda. Napretkom znanosti i različitih tehnika genetičkog inženjerstva, kvasci se počinju sve češće primjenjivati i u drugim biotehnološkim postupcima. Ne-Saccharomyces kvasci predstavljaju veliki no vrlo slabo iskorišten izvor bioraznolikosti ovih mikroorganizama. Za razliku od Saccharomyces kvasaca, oni pokazuju neke karakteristike koje ih čine...
-
-
Utjecaj temperature pečenja na dvopločnom žaru na tvorbu heterocikličkih aromatskih amina u svinje
-
Iva Zahija Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj 9 različitih temperatura pečenja: 120, 140, 160, 180, 200, 220, 240, 260, 280 °C na dvopločnom žaru na tvorbu heterocikličkih aromatskih amina (HCA) u leđnom mišiću svinjskog mesa (Longissimus dorsi). Uzorci leđnog mišića svinjskog mesa su sadržavali prosječno najviše 2-amino-1-metil-6-fenilimidazo[4,5-b]piridin (PhIP) - 2,91 ng/g. Sadržaj ukupnih HCA raste (p < 0,001) s povišenjem temperature pečenja. Pri temperaturama 120 °C do 240...
-
-
Utjecaj temperature prženja bučinih koštica na iskorištenje procesa proizvodnje nerafiniranog bučinog ulja
-
Ivona Vitko Bučino ulje je specifično ulje koje se na tržištu najčešće prodaje kao nerafinirano. Jedna od najkritičnijih faza u proizvodnji nerafiniranog bučinog ulja, s kvalitativne i kvantitativne strane, je proces prženja bučinih sjemenki. U procesu prženja koriste se visoke temperature kako bi se olakšalo izdvajanje ulja ali i razvila karakteristična aroma ulja. Cilj rada je bilo vidjeti kako temperatura prženja (120, 130 i 140 °C) utječe na iskorištenje procesa proizvodnje...
Pages
