Paginacija
-
-
Utjecaj temperature na rast i proizvodnju etanola kod kvasca Kluyveromyces marxianus NBRC 1777
-
Monika Kralj Kvasci se često koriste kao biokatalizatori u proizvodnji raznih fermentiranih proizvoda, kao i jakih alkoholnih pića te pekarskih proizvoda. Napretkom znanosti i različitih tehnika genetičkog inženjerstva, kvasci se počinju sve češće primjenjivati i u drugim biotehnološkim postupcima. Ne-Saccharomyces kvasci predstavljaju veliki no vrlo slabo iskorišten izvor bioraznolikosti ovih mikroorganizama. Za razliku od Saccharomyces kvasaca, oni pokazuju neke karakteristike koje ih čine...
-
-
Utjecaj temperature pečenja na dvopločnom žaru na tvorbu heterocikličkih aromatskih amina u svinje
-
Iva Zahija Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj 9 različitih temperatura pečenja: 120, 140, 160, 180, 200, 220, 240, 260, 280 °C na dvopločnom žaru na tvorbu heterocikličkih aromatskih amina (HCA) u leđnom mišiću svinjskog mesa (Longissimus dorsi). Uzorci leđnog mišića svinjskog mesa su sadržavali prosječno najviše 2-amino-1-metil-6-fenilimidazo[4,5-b]piridin (PhIP) - 2,91 ng/g. Sadržaj ukupnih HCA raste (p < 0,001) s povišenjem temperature pečenja. Pri temperaturama 120 °C do 240...
-
-
Utjecaj temperature prženja bučinih koštica na iskorištenje procesa proizvodnje nerafiniranog bučinog ulja
-
Ivona Vitko Bučino ulje je specifično ulje koje se na tržištu najčešće prodaje kao nerafinirano. Jedna od najkritičnijih faza u proizvodnji nerafiniranog bučinog ulja, s kvalitativne i kvantitativne strane, je proces prženja bučinih sjemenki. U procesu prženja koriste se visoke temperature kako bi se olakšalo izdvajanje ulja ali i razvila karakteristična aroma ulja. Cilj rada je bilo vidjeti kako temperatura prženja (120, 130 i 140 °C) utječe na iskorištenje procesa proizvodnje...
-
-
Utjecaj temperature prženja na polifenolni sastav kave
-
Domagoj Sobota Kava je jedan od najčešće konzumiranih napitaka širom svijeta, zbog svojih fizioloških efekata i senzorskih svojstava. Danas je poznato da je kava također i bogati izvor polifenolnih spojeva koji imaju visoki antioksidacijski kapacitet i pokazuju pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Svrha ovog rada bila je spektrofotometrijski odrediti udjel ukupnih fenola i flavonoida, ukupnih flavan-3-ola (metodama s vanilinom i p-DAC reagensom), ukupnih tanina i procijanidina te odrediti...
-
-
Utjecaj temperature prženja sjemenki na antioksidacijsku aktivnost bučinog ulja
-
Maja Macut Tradicionalno se bučino ulje proizvodi kao nerafinirano ulje što uključuje proces prženja sjemenki prije izdvajanja ulja. Upravo je prženje kritična točka proizvodnje visokokvalitetnog bučinog ulja. Cilj ovog rada je bio odrediti utjecaj temperature prženja bučinih koštica na antioksidacijsku aktivnost proizvedenog bučinog ulja. Antioksidacijska aktivnost je određena DPPH▪ metodom i utvrđeno je da temperatura prženja značajno utječe na antioksidacijsku aktivnost (p<0,05)....
-
-
Utjecaj temperature prženja sjemenki na senzorska svojstva nerafiniranog bučinog ulja
-
Ivana Markić Prženje sjemenki je kritična točka tradicionalne proizvodnje nerafiniranog bučinog ulja. Jedan od ključnih parametara u određivanju kvalitete bučinog ulja je procjena njegovih senzorskih svojstava. Cilj ovog rada bio je ispitati senzorskom analizom kako različite temperature prženja utječu na senzorska svojstva uzoraka ulja različitih proizvođača, proizvedenih pri tri različite temperature prženja bučinih sjemenki (120, 130 i 140°C). Senzorsku analizu proveo je panel...
-
-
Utjecaj temperature skladištenja na polifenolni sastav stolnog grožđa
-
Hrvoje Šimičić Istražen je utjecaj hladnog skladištenja na fenolni sastav i antioksidacijsku aktivnost ekstrakta pokožica bobica stolnog grožđa Vitoria i Black magic cv. Fenolni sastav ekstrakata određen je UV-VIS i HPLC metodama. Antioksidacijska aktivnost određena je primjenom FRAP, DPPH i ABTS metoda. Rezultati istraživanja ukazuju na značajne razlike fenolnog sastava i antioksidacijskih svojstava ekstrakata pokožica grožđa sorti Vittoria i Black magic. Pokožice grožđa Black magic cv....
-
-
Utjecaj temperature sušenja na udjel pigmenata i antioksidacijska svojstva biljnih ekstrakata
-
Petra Radovanić Još od davnina je u svim narodima poznato ljekovito djelovanje pojedinih biljaka i to se znanje generacijama prenosilo sve do danas. Ljekovita svojstva biljaka vezuju se uz njihov kemijski sastav i upravo je ta tematika predmet brojnih znanstvenih istraţivanja. U ovom radu ispitan je utjecaj tri različite temperature sušenja (30°C, 50°C i 70°C) na udjel pigmenata i antioksidacijski kapacitet sedam biljnih ekstrakata: melisa, neven, list masline, različak, borač, kopriva i sikavica....
-
-
Utjecaj temperature uzgoja na proizvodnju mliječne kiseline s pomoću bakterije Lactobacillus amylovorus DSM 20531T
-
Vanda Baršić U ovom je radu istraživan utjecaj različitih temperatura uzgoja na rast amilolitičke bakterije Lactobacillus amylovorus DSM 20531T i proizvodnju mliječne kiseline. Uzgoj bakterijske kulture proveden je u modificiranoj MRS podlozi u koju je umjesto glukoze (20 g L-1) dodan topljivi škrob (10 g L-1). Odabrane su četiri različite temperature (30°C, 35°C, 45°C i 50°C) za uzgoj ove bakterije i proizvodnju mliječne kiseline u laboratorijskom bioreaktoru s miješalom šaržnim...
-
-
Utjecaj termina berbe i područja uzgoja na aromatski profil višnje
-
Mirela Zovko Eksperimentom je istražen utjecaj termina berbe i područja uzgoja na aromtski profil višnje. Analizirani su uzorci ploda različitih sorata višnje s područja Zadra i Osijeka, koji su brani u više termina berbe u različitim stadijima zrelosti ploda. Sorte proučavane eksperimentom su Oblačinska s genotipovima OS, D-6, 6 i 18, Maraska s genotipovima MA i Brač-6, te Rexelle, Heimann, Kelleris i Cigančica. Rezultati su dobiveni provedbom plinske kromatografije uz masenu spektrometriju....
-
-
Utjecaj termina berbe i predtretmana enzimima i ultrazvukom na biološka i fizikalna svojstva soka od mandarine
-
Ivana Linardić Za proizvodnju soka korišteni su plodovi mandarina ubrani u dolini Neretve, u dva termina berbe. Plodovi su predtretirani pektolitiĉkim enzimom te se variralo vrijeme (30, 60 min), temperatura (20, 50°C) i koncentracija enzima (50, 150ppm) te ultrazvukom gdje se variralo vrijeme (5, 1 min) te amplitude (60, 120μ), paralelno je rađena i kontrola. Nakon predtretmana sirovine, sok je dobiven prešanjem na pak preši. Iskorištenje sirovine tijekom proizvodnje soka bilo je od 59,1% do...
Paginacija
