Pages
-
-
Određivanje fenolnih spojeva i antioksidativnog kapaciteta u zamrznutim plodovima voća ledo i euro alfa distributera(višnja, jagoda, brusnica, kupina, crveni ribiz)
-
Jasna Ćerić Istraživanje je provedeno na zamrznutim plodovima pet vrsta voća (višnja, jagoda, brusnica, kupina, crveni ribiz) od dva distributera s hrvatskog tržišta. Određivani su biološki aktivni spojevi, ukupni fenoli, flavonoidi i antocijani te antioksidativni kapacitet spektrofotometrijskim metodoma. Za određivanje antioksidativnog kapaciteta korištena je FRAP metoda. Dobiveni rezultati pokazuju da je svih pet vrsta voća dobar izvor flavonoida, antocijana te naročito ukupnih fenola....
-
-
Određivanje fenolnih spojeva u različitim vrstama proizvoda od aronije tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti
-
Nina Mačković Biološki aktivne komponente, odnosno fenolni spojevi, kojima su bogati plodovi aronije, nosioci su karakterističnih svojstava ove biljke te antioksidacijske aktivnosti. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti udio fenolnih kiselina i flavonoida metodom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti u različitim komercijalnim proizvodima od aronije kao što su sokovi, prahovi, proizvodi u obliku kapsula te čajevi. Identificirane su i kvantificirane fenolne kiseline galna, klorogenska,...
-
-
Određivanje fenolnih spojeva u vinima bazge (Sambucus nigra L.)
-
Ivana Orešnik Provedena je alkoholna fermentacija masulja bobica bazge (Sambucus niga L.) s ciljem proizvodnje voćnog vina, te je praćen utjecaj procesa prerade na promjene fizikalnokemijskih parametara, fenolnih spojeva, antioksidacijskog kapaciteta i senzorskih svojstava. Fermentacija je provedena u laboratorijskim uvjetima pri sobnoj temperaturi uz upotrebu selekcioniranih kvasca i pektolitičkih enzima s time da su u uzorke prije fermentacije dodane različite količine šećera. Kvaliteta vina...
-
-
Određivanje fermentacijske arome u bijelom vinu domaće proizvodnje
-
Kristina Kožić Aromu vina čine brojni hlapljivi spojevi koji potječu iz grožđa ili nastaju tijekom fermentacije i dozrijevanja vina. Najvažniji spojevi arome, čija koncentracija iznosi od 0,8 do 1,2 g L-1, sintetiziraju se tijekom alkoholne i jabučno-mliječne fermentacije metabolizmom kvasaca i bakterija. Najznačajniji hlapljivi spojevi u vinu su viši alkoholi, esteri te monoterpenski alkoholi, koji su nositelji cvjetnih i voćnih aroma. Za određivanje viših alkohola, estera i aldehida u...
-
-
Određivanje fermentacijske arome u vinu Malvazija istarska
-
Katarina Primorac Aromu vina čini više stotina kemijskih spojeva. Najznačajniji spojevi arome se sintetiziraju za vrijeme alkoholne i jabučno-mliječne fermentacije metabolizmom kvasaca i bakterija. Ukupan udio spojeva arome iznosi od 0,8 do 1,2 g/L, a senzorski prag osjetljivosti se kreće u rasponu od 〖10〗^(-4) do〖 10〗^(-12) g/L. Najznačajniji spojevi su: viši alkoholi, esteri te monoterpenski alkoholi, koji su nositelji cvjetnih i voćnih aroma vina. U ovom radu analizirali smo njihovu...
-
-
Određivanje fermentacijske arome u vinu Pošip
-
Ivana Žilić Aroma vina rezultat je kombinacije brojnih hlapivih spojeva koji potječu iz grožđa ili nastaju tijekom fermentacije i dozrijevanja vina. Najveći udio hlapivih spojeva nastaje tijekom alkoholne fermentacije pri čemu dolazi do ekstrakcije spojeva iz krutih dijelova mošta, cijepanja prekursora primarne arome te sinteze mnogobrojnih hlapivih spojeva djelovanjem metabolizma kvasaca. Hlapivi spojevi, nastali kao produkt metabolizma kvasaca su viši alkoholi, esteri, masne kiseline te...
-
-
Određivanje fermentativne sposobnosti nekih ne-Saccharomyces kvasaca
-
Kristina Vukoje U novije vrijeme istraţuje se primjena ne-Saccharomyces kvasaca u različitim biotehnološkim procesima kao što su proizvodnja poliola, enzima i dr. kemikalija. U ovom radu odreĎivana je fermentacijska sposobnost dva ne-Saccharomyces kvasca, Pichia kudriavzevii ZIM 3106 i Schwaniomyces polymorphus ZIM 2980 u podlozi s različitim koncentracijama glukoze (10 – 100 g L-1). Dobiveni prinosi i koeficijenti konverzije supstrata u etanol za ne-Saccharomyces kvasce usporeĎeni su s...
-
-
Određivanje fizikalnih svojstava smjesa jagode i maginje kao potencijalnih sirovina za 3D ispis
-
Jelena Kaurinović Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogućnost korištenja jagoda i maginja kao potencijalnih sirovina za 3D ispis te utvrditi utjecaj odabranih programa ispisa (program 1 i 2) i vrsta škrobova (kukuruzni i pšenični) u različitim udjelima (4, 6, 8, 10, 15 i 20 %) na fizikalna svojstva ispisanih proizvoda: pH, boju, dimenzije ispisa, teksturu i raspodjelu veličine čestica. Kukuruzni i pšenični škrob, kao niti različiti programi ispisa, nisu doveli do značajne promjene u...
-
-
Određivanje fizikalnih svojstava soka od jabuke obrađenog visokim hidrostatskim tlakom
-
Kristina Klas Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj visokog hidrostatskog tlaka na fizikalna svojstva soka od jabuke. Praćen je utjecaj visokog hidrostatskog tlaka na apsorbanciju, gustoću i raspodjelu veličina čestica pri sljedećim procesnim parametrima: tlak (p = 200, 400, 600 MPa); vrijeme obrade (t = 5, 10, 20, 30 minuta). Ispitivanje je provedeno na dva uzorka soka od jabuke: sok od jabuke dobiven filterom promjera 0,3 mm i sok dobiven filterom promjera 0,5 mm. Rezultati su statistički...
-
-
Određivanje fizikalnih svojstava sredstava za zgušnjavanje i njihov učinak u voćnim nadjevima
-
Ana Dobrinčić Cilj ovog rada bilo je istražiti fizikalna svojstva škrobnih gelova pripremljenih od škrobova različitog botaničkog podrijetla i različitih kemijskih modifikacija (prirodni “waxy” kukuruzni škrob, hidroksipropilirani kukuruzni škrob, acetilirani adipat kukuruzni škrob, rižin škrob i krumpirov škrob). Ovi škrobovi su zatim upotrjebljeni u voćnim nadjevima i istražena je njihova kvaliteta. Mjerenja viskoznosti pokazala su da su škrobni gelovi ne-newtonske, pseudoplastične...
-
-
Određivanje fizikalnih svojstava voćnih smoothieja obrađenih visokim hidrostatskim tlakom
-
Lora Štefić U ovom radu određivala su se fizikalna svojstva voćnog smoothieja prije i nakon tretmana visokim hidrostatskim tlakom različitog intenziteta i različitog vremena trajanja tog tretmana te se tako mjerenjem pH-vrijednosti, viskoznosti i nakon provedene analize teksture i raspodjele veličina čestica, kolorimetrije i mikroskopiranja promatralo da li postoji promjena u nutritivnom sastavu te fizikalnim i organoleptičkim svojstvima voćnog smoothieja, odnosno njegovih sastavnica.
Pages
