Pages

Utjecaj laktuloze na preživljavanje probiotičkih bakterija Lactobacillus acidophilus La-5 i Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb-12 tijekom čuvanja fermentirane sirutke
Utjecaj laktuloze na preživljavanje probiotičkih bakterija Lactobacillus acidophilus La-5 i Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb-12 tijekom čuvanja fermentirane sirutke
Marina Paro-Vidolin
Uzimajući u obzir vrijednost sirutke kao namirnice, cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj dodatka laktuloze na preživljavanje probiotičkih bakterija (Lactobacillus acidophilus La-5 i Bifidobacterium animalis subsp. lactis Bb-12) u rekonstituiranoj slatkoj sirutki. Fermentacija je provedena pri temperaturi 37°C, sa dodatkom (0,5% i 1%) i bez dodatka laktuloze. Nakon pH≈4,6 fermentacija je zaustavljena hlađenjem na temperaturu hladnjaka (4-6ᵒC), a uzorci su čuvani tijekom 28...
Utjecaj lipoksigenaze na senzorsku kvalitetu djevičanskog maslinovog ulja
Utjecaj lipoksigenaze na senzorsku kvalitetu djevičanskog maslinovog ulja
Adna Oraščanin
Djevičansko maslinovo ulje ima iznimnu nutritivnu vrijednost i specifična senzorska svojstva. Neki od spojeva koji na to utječu su fenoli i hlapljive tvari. Nastajanje hlapljivih tvari posljedica je djelovanja endogenih enzima ploda masline na koje utječu vanjski čimbenici (poput temperature, klime, sorte, skladištenja, prerade). Ovaj pregledni rad opisuje endogene enzime ploda masline, prvenstveno lipoksigenazu, utjecaj raznih faktora na njihovu aktivnost te na sastav ...
Utjecaj litičkih polisaharidnih monooksigenaza na nanocelulozu
Utjecaj litičkih polisaharidnih monooksigenaza na nanocelulozu
Magdalena Anđelini
Nanoceluloza je prirodan materijal dobiven iz lignoceluloznih sirovina mehaničkim, kemijskim ili enzimskim postupcima. Zbog svojih iznimnih fizikalno-kemijskih svojstava primjenjuje se u proizvodnji kompozitnih materijala i papira te u prehrambenoj, kozmetičkoj i biomedicinskoj industriji. Enzimski katalizirani procesi za dobivanje nanoceluloze imaju brojne prednosti nad kemijskim, a skupina enzima koji su privukli poseban interes su litičke polisaharidne monooksigenaze (LPMO). Ovi enzimi...
Utjecaj ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.) na patogene mikroorganizme iz skupine Oomycetes
Utjecaj ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.) na patogene mikroorganizme iz skupine Oomycetes
Marija Škof
Patogeni iz skupine Oomycetes napadaju poljoprivredne kulture i uništavaju usjeve, ali i vodene organizme značajne za akvakulturu. Njihovo se suzbijanje vrši uz pomoć pesticida, fungicida i sličnih kemikalija štetnih za čovjeka i okoliš. Cilj ovog rada bio je utvrditi mogu li ekstrakti listova kadulje (Salvia officinalis) inhibirati rast micelija oomiceta Aphanomyces astaci (patogen riječnih rakova) te Phytophtora plurivora i Phytophtora cactorum (biljni patogeni). Korišteni su...
Utjecaj lokacije rasta na fenolni sastav listova i bobica tršlje
Utjecaj lokacije rasta na fenolni sastav listova i bobica tršlje
Valerija Fabijanić
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj lokacije rasta na količinu ukupnih flavonoida, hidroksicimetnih kiselina i flavonola kod listova i bobica tršlje (Pistacia lentiscus). Nakon provedene ultrazvučne ekstrakcije, masene koncentracije ukupnih flavonoida, hidroksicimetnih kiselina i flavonola određivane su spektrofotometrijskim metodama. Dobiveni rezultati ukazuju na značajno veće koncentracije svih promatranih spojeva u listovima tršlje u odnosu na bobice. U listovima i...
Utjecaj lokacije uzgoja i termina berbe na fenolne spojeve lista tršlje (Pistacia lentiscus L.)
Utjecaj lokacije uzgoja i termina berbe na fenolne spojeve lista tršlje (Pistacia lentiscus L.)
Nejla Susak
Tršlja je vazdazelena biljka, karakteristična za mediteransko područje, a smatra se bogatim izvorom fenolnih spojeva. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti utjecaj lokacije uzgoja i termina berbe na koncentraciju ukupnih fenolnih spojeva lista tršlje. Uzorci su brani sa 4 lokacije s područja Hrvatske u 2 termina berbe. Za provođenje ekstrakcije korištena je vodena otopina etanola, a maseni udjeli ukupnih flavonoida, hidroksicimetnih kiselina i flavonola određeni su...
Utjecaj lovora (Laurus nobilis L.) na patogene mikroorganizme iz skupine Oomycetes
Utjecaj lovora (Laurus nobilis L.) na patogene mikroorganizme iz skupine Oomycetes
Tamara Vujović
Mikroorganizmi iz skupine Oomycetes česti su uzročnici bolesti biljaka i životinja. Trenutne metode koje su se pokazale učinkovitima u njihovoj kontroli uključuju uporabu toksičnih spojeva poput formaldehida i malahitnog zelenila pa se javila potreba za razvojem novih, manje štetnih tretmana. U ovom radu istraženo je djelovanje ekstrakata lovora (Laurus nobilis L.) na rast micelija oomiceta in vitro (Aphanomyces astaci, kao patogen slatkovodnih rakova, te Phytophthora cactorum i...
Utjecaj maceracije i dodatka antioksidansa (glutationa i sumporovog dioksida) na polifenolni sastav i boju vina Pošip
Utjecaj maceracije i dodatka antioksidansa (glutationa i sumporovog dioksida) na polifenolni sastav i boju vina Pošip
Katarina Primorac
Maceracija se sve češće rabi u vinifikaciji bijelih vina u svrhu dobivanja vina kompleksnije i bogatije strukture i arome. Maceracijom dolazi do ekstrakcije polifenolnih spojeva koji osim pozitivnih svojstava sa sobom nose i potencijalne opasnosti od oksidacije i posmeđivanja. Cilj ovog rada je bio uočiti utjecaj maceracije i dodatka antioksidansa (glutationa i sumporovog dioksida) na polifenolni sastav i boju vina u odnosu na vino proizvedeno bez maceracije. Uzorci vina su analizirani...
Utjecaj maceracije na fermentacijsku aromu vina Pošip
Utjecaj maceracije na fermentacijsku aromu vina Pošip
Ana Sigeti
Aroma vina podrazumijeva impresiju okusnih i mirisnih komponenti vina i jedan je od najvažnijih parametara koji definira kvalitetu vina. Rezultat je kombinacije brojnih hlapivih spojeva koji potječu iz grožđa ili nastaju tijekom alkoholne fermentacije i dozrijevanja vina. Najveća koncentracija hlapivih spojeva nastaje tijekom alkoholne fermentacije djelovanjem metabolizma kvasaca, pri čemu dolazi do sinteze viših alkohola, estera, hlapivih masnih kiselina i aldehida. Na koncentraciju...
Utjecaj maceracije na oksidativne promjene polifenolnih spojeva kod bijelih vina
Utjecaj maceracije na oksidativne promjene polifenolnih spojeva kod bijelih vina
Tamara Strižak
Polifenolni spojevi su važne komponente vina i odgovorni su za njegovu boju, trpkoću, gorčinu i stupanj oksidacije. Da bi se smanjili negativni utjecaji oksidacije, tijekom proizvodnje vina dodaju se različiti antioksidansi. Također, u cilju poboljšanja kvalitete i organoleptičkih karakteristika, u proizvodnji bijelih vina primjenjuje se proces hladne maceracije koji doprinosi boljoj ekstrakciji polifenolnih spojeva. Cilj ovog rada bio je ispitati kako primjena maceracije i dodatak...
Utjecaj masenog udjela voćne kaše, vrste šećera te vremena skladištenja na kvalitetu i biološki aktivne spojeve želiranih proizvoda od aronije
Utjecaj masenog udjela voćne kaše, vrste šećera te vremena skladištenja na kvalitetu i biološki aktivne spojeve želiranih proizvoda od aronije
Sanela Kićanović
Ovim je istraživanjem ispitan utjecaj masenog udjela voćne kaše, vrste šećera te vremena skladištenja na količinu, sastav i stabilnost polifenolnih spojeva, na antioksidacijski kapacitet, parametre boje te na senzorske značajke ploda, kaše i želiranih proizvoda od aronije. Ukupni fenoli, flavonoidi i neflavonoidi određivani su spektrofotometrijski, a pojedini fenolni spojevi HPLC-om uz UV/VIS PDA detekciju. Antioksidacijski kapacitet je određen primjenom FRAP i ABTS metoda, boja...
Utjecaj meda i dodatka soka crne rotkve u med na proces korozije kositra
Utjecaj meda i dodatka soka crne rotkve u med na proces korozije kositra
Franka Privora
Prevlaka kositra je u limenkama bijelog lima izložena djelovanju tvari prisutnih u hrani, koje mogu djelovati na procese korozije kositra bilo da ih ubrzavaju ili usporavaju. Tvari koje se koriste u zaštiti od korozije su inhibitori. U eksperimentalnom dijelu ovog rada određivan je utjecaj dodatka bagremovog i kestenovog meda u 3%-tnu otopinu NaCl na koroziju kositra. Određivanje je provedeno metodom promjene mase u zadanim vremenskim razmacima (nakon 24, 48 i 115 sati) izlaganja uzoraka...

Pages