Pages

Utjecaj prirodnih zamjenskih sladila na bioaktivna i senzorska svojstva čokolada
Utjecaj prirodnih zamjenskih sladila na bioaktivna i senzorska svojstva čokolada
Miroslava Bernat
Promjene prehrambenih navika potrošača rezultirale su potrebom razvoja konditorskih proizvoda, uključujući čokoladu, u čijem sastavu je saharoza zamijenjena drugim prirodnim sladilima. Cilj ovoga rada bio je proizvesti čokolade s četiri prirodna zamjenska sladila te ispitati utjecaj njihovog dodatka na fizikalno-kemijska, bioaktivna i senzorska svojstva čokolada s 49,69% i 59,69% kakaovih dijelova. U tu svrhu u recepturama čokolada saharoza je zamijenjena agavinim i kokosovim...
Utjecaj probiotika i prebiotika na crijevnu mikrofloru i imunološki odgovor u pokusnih miševa
Utjecaj probiotika i prebiotika na crijevnu mikrofloru i imunološki odgovor u pokusnih miševa
Martina Jurčević
U sklopu probiotičkog koncepta, u prethodnim istraživanjima, definirana su probiotička svojstva tri soja bakterija mliječne kiseline: Lactobacillus acidophilus M92, Lactobacillus plantarum L4 i Enterococcus faecium L3. U ovom radu istražene su mogućnosti primjene ovih probiotičkih i različitih prebiotičkih supstrata et njihov utjecaj na crijevnu mikrofloru i imunološki odgovor u pokusnih Swiss Albino miševa. In vivo pokusi na miševima su pokazali da sva tri probiotička soja L....
Utjecaj probiotičke kulture Lactobacillus helveticus M92, inulina i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Utjecaj probiotičke kulture Lactobacillus helveticus M92, inulina i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Danijela Huljev
Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti utjecaj probiotičke kulture Lactobacillus helveticus M92, inulina i transglutaminaze na kvalitetu i senzorska svojstva čvrstog jogurta. Za proizvodnju jogurta je korišteno svježe homogenizirano mlijeko s 3,3 % mliječne masti kojemu je dodana kultura Lactobacillus helveticus M92, inulin, te enzim transglutaminaza, aktiviran 1,5 h pri 55 °C. Inaktivacija enzima provedena je postupkom pasterizacije 15 min pri 85 °C. Nakon hlađenja na 43°C,...
Utjecaj probiotičke kulture Lactobacillus helveticus M92, mliječnih proteina i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Utjecaj probiotičke kulture Lactobacillus helveticus M92, mliječnih proteina i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Mate Radovčić
Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti utjecaj probiotičke kulture Lactobacillus helveticus M92, mliječnih proteina i transglutaminaze na kvalitetu i senzorska svojstva čvrstog jogurta. Za proizvodnju jogurta je korišteno svježe homogenizirano mlijeko s 1,5 % mliječne masti kojemu je dodana kultura Lactobacillus helveticus M92, mliječni proteini, te enzim transglutaminaza, aktiviran 1,5 h pri 55 °C. Inaktivacija enzima provedena je postupkom pasterizacije 15 min pri 85 °C....
Utjecaj probiotičkih starter kultura Lactobacillus acidophilus M92 i Enterococcus faecium L3 na fermentaciju soka kupusa
Utjecaj probiotičkih starter kultura Lactobacillus acidophilus M92 i Enterococcus faecium L3 na fermentaciju soka kupusa
Andreja Leboš
U ovom je radu ispitana primjena odabranih bakterijskih kultura Lactobacillus acidophilus M92, Enterococcus faecium L3 i Leuconostoc mesenteroides LMG 7954 za proizvodnju fermentiranog probiotičkog napitka od soka kupusa. Autohtono prisutne bakterije mliječne kiseline nisu bile dostatne za spontanu fermentaciju soka kupusa, jer je koncentracija proizvedene mliječne kiseline bila niska tijekom 72 sata fermentacije, a pH vrijednost je iznosila od 5,95-6,21. Zbog toga je provedena...
Utjecaj probiotičkih starter kultura Lactobacillus plantarum L4 i Lactobacillus rhamnosus GG na fermentaciju soka kupusa
Utjecaj probiotičkih starter kultura Lactobacillus plantarum L4 i Lactobacillus rhamnosus GG na fermentaciju soka kupusa
Ivana Klemen
U ovom radu isražen je potencijal primjene probiotičkih sojeva Lactobacillus plantarum L4 i Lactobacillus rhamnosus GG, te starter kulture Leuconostoc mesenteroides LMG 7954 na fermentaciju soka kupusa. Autohtono prisutne bakterije mliječne kiseline nisu bile dostatne za spontanu fermentaciju soka kupusa, jer je koncentracija proizvedene mliječne kiseline bila niska tijekom 72 sata fermentacije, a pH vrijednost je iznosila od 5,95-6,21. Tijekom kontrolirane fermentacije soka kupusa,...
Utjecaj probiotičkog soja Bifidobacterium animalis subsp. lactis B94 , inulina i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Utjecaj probiotičkog soja Bifidobacterium animalis subsp. lactis B94 , inulina i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Maja Benković
Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti utjecaj probiotičkog soja Bifidobacterium animalis subsp. lactis B94, inulina i transglutaminaze na kvalitetu i senzorska svojstva čvrstog jogurta. Za proizvodnju jogurta je korišteno svježe homogenizirano mlijeko s 3,3 % mliječne masti kojemu je dodan Bifidobacterium animalis subsp. lactis B94, inulin te enzim transglutaminaza aktiviran 1,5 h pri 55 °C. Inaktivacija enzima provedena je postupkom pasterizacije 15 min pri 85 °C. Nakon...
Utjecaj probiotičkog soja Lactobacillus paracasei L26 i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Utjecaj probiotičkog soja Lactobacillus paracasei L26 i transglutaminaze na svojstva čvrstog jogurta
Inja Dražić
U ovom je radu ispitan utjecaj transglutaminaze i probiotičke kulture Lactobacillus paracasei L26 na kvalitetu i senzorska svojstva čvrstog jogurta. Za proizvodnju jogurta je korišteno svježe homogenizirano mlijeko s 3,2 % mliječne masti kojem je dodana probiotička kultura Lactobacillus paracasei L26, te enzim transglutaminaza aktivirana 1,5 h pri 55 °C. Enzim je zatim inaktiviran postupkom pasterizacije (15 min pri 85 °C). Nakon hlađenja na 43 °C, mlijeko za proizvodnju čvrstog...
Utjecaj procesa obrade na stresne parametre kod Escherichie coli
Utjecaj procesa obrade na stresne parametre kod Escherichie coli
Daniela Cvitković
Cilj ovog rada je usporediti utjecaj toplinskog tretmana pri različitim temperaturama (20, 30, 40, 50 i 60°C) te duljini tretmana (5 i 10 minuta) s netoplinskim tretmanom-hladnom plazmom na izazvane stresne parametre (stupanj redukcije i istjecanje staničnog sadržaja) čiste kulture Escherichie coli uz praćenje fizikalno kemijskih parametara (pH, električna vodljivost i koncentracija slobodnih radikala). Kroz rezultate eksperimenata vidljiv je veći stupanj inaktivacije korištenjem...
Utjecaj procesa preradbe sirovog kakao zrna na polifenolne spojeve i njihov antioksidacijski kapacitet
Utjecaj procesa preradbe sirovog kakao zrna na polifenolne spojeve i njihov antioksidacijski kapacitet
Tanja Županić
Kakao zrno sadrži mnoštvo polifenolnih spojeva među kojima prevladavaju monomerni i oligomerni flavan-3-oli. Tijekom preradbe sastav i udjeli polifenola mijenjaju se, posebice pri fermentaciji i sušenju fermentiranog zrna. Daljnjom preradbom zrna, koja se odvija u našim tvornicama, primjenjuju se povišene temperature koje uzrokuju snižavanje udjela polifenola. U radu su istraženi uzorci različitih stupnjeva preradbe kakao zrna i utjecaj preradbe na udio ukupnih polifenolnih spojeva...
Utjecaj procesa prerade bučine koštice na kemijska svojstva i antioksidacijsku aktivnost bučinog ulja
Utjecaj procesa prerade bučine koštice na kemijska svojstva i antioksidacijsku aktivnost bučinog ulja
Antonija Bataljaku
U ovom radu istraživan je utjecaj različitih uvjeta procesa prerade dviju vrsta bučinih koštica na svojstva i antioksidacijsku aktivnost dobivenog bučinog ulja. Obične bučine koštice i koštice beskorke preradile su se u tri procesa s različitim stupnjevima toplinske obrade: prešanjem neprženog tijesta bučinih koštica uz hlađenje preše, prešanjem neprženog tijesta bučinih koštica i prešanjem prženog tijesta bučinih koštica. U proizvedenim bučinim uljima određeni su...
Utjecaj procesa pripreme hrane na alergijski potencijal celera
Utjecaj procesa pripreme hrane na alergijski potencijal celera
Tamara Milinković
U ovom radu dan je detaljni pregled o učestalosti i simptomima alergije na celer, kao i o križnim reakcijama, molekularno biološkim i alergijskim svojstvima glavnih alergena celera. Senzibilizacija na celer je često povezana s alergijama na pelud breze i/ili divljeg pelina i rasprostranjena je u Srednjoj Europi. Korijen celera konzumira se u svježem stanju, kuhan te kao začin. Alergeni u celeru su alergen Api g 1 (homolog Bet v 1, 16 kDa), Api g 4 (profilin,15 kDa), alergeni u rasponu...

Pages