Paginacija
-
-
Utjecaj tehnoloških postupaka proizvodnje na sastav narančastog vina sorte Rajnski rizling
-
Antonio Kolakušić U ovom radu anlizirana su domaća vina bijele sorte Rajnski rizling iz vinogorja Plešivica, podregije Plešivica, berba 2017. godina. Tijekom proizvodnje bijelog vina korišten je enzim pektinaza prije kratke maceracije (60 sati), u mošt je dodana Fermaid E hrana za kvasce na bazi inaktiviranih stanica kvasca, asimilabilnog dušika i tiamina te je mošt inokuliran selekcioniranim kvascima soja Saccharomyces cerevisiae R-HST (Lalvin), koji vinu daje svježinu, punoću i kompleksnost....
-
-
Utjecaj tehnološkog procesa proizvodnje na profil arome suhe šunke
-
Ivona Sivrić Cilj ovoga rada bio je odrediti kako tehnološki proces proizvodnje (hranidba, udio soli, trajanje dimljenja) utječe na hlapljive spojeve suhe šunke. Hlapljivi spojevi arome određeni su koristeći mikroekstrakciju na čvrstoj fazi (SPME) i plinsko kromatografsko-masenu spektrometriju (GC-MS). Analizom su utvrđene razlike u sastavu i udjelu hlapljivih tvari navedenih uzoraka suhe šunke. U radu je opisan tehnološki proces proizvodnje suhe šunke koji direktno utječe na okus i aromu...
-
-
Utjecaj temperature ekstrudera na masu i dimenzije 3D tiskanih snack bezglutenskih proizvoda od žitarica
-
Vedrana Pleš Trodimenzijski (3D) tisak hrane je tehnologija u nastajanju koja omogućuje razvoj personaliziranih oblika hrane, ali je za uspješan tisak potrebno odabrati odgovarajuće uvjete procesa. Stoga je cilj ovog rada istraţiti utjecaj temperature ekstrudera na kvalitetu 3D tiskanih snack proizvoda od ţitarica. Proveden je tisak tijesta pri ĉetiri razliĉite temperature ekstrudera: 26, 30, 55, 80 °C. OdreĊivanjem mase, visine, širine i debljine tiskanog oblika prije i nakon peĉenja,...
-
-
Utjecaj temperature ekstruzije na svojstva ekstrudata pšenične krupice
-
Natalija Golubovac U ovom radu provedeno je ispitivanje utjecaja temperature ekstruzije na svojstva ekstrudata pšenične krupice.Ispitivanje se provelo pri različitim temperaturama, broju okretaja pužnica, količini dodane vode u ekstruderu i različitoj dobavi suhe tvari pšenične krupice. Nakon ekstruzije uzorak je samljeven i dobivene su frakcije ekstrudata veličine granula 45µm, 125µm, 250µm, 450µm i 630µm. Cilj je ispitati pri kojoj će se temperaturi ekstruzije postići optimalni indeks vezanja...
-
-
Utjecaj temperature fermentacije na aromu mladog vina
-
Tomislav Muršić Odabrani su moštovi sorta graševina i moslavac te njihova kupaža (1:1), proizvedeni u vinariji Agromeđimurje (berba 2005). Moštovi su sumporeni K-metabisulfitom (8 g/100L), izbistreni želatinom (8 g/100L) i kiselsolom (80 mL/100L), te tretirani pektolitičkim enzimima. Fermentacija odabranih moštova provedena je s kvascem Saccharomyces cerevisiae (UVAFERM CS2) pri temperaturi od 16 ºC (± 1 ºC) i pri 20 ºC. Fermentacijska aktivnost praćena je mjerenjem količine prevrelog...
-
-
Utjecaj temperature i debljine sloja na kinetiku sušenja šampinjona (Agaricus bisporus) u sušari sa infracrvenim zračenjem
-
Lukša Milošić Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj različitih temperatura i debljine sloja na brzinu sušenja šampinjona i utvrditi koji matematički model najbolje opisuje kinetiku sušenja. Šampinjoni debljine 1, 2 i 3 mm su sušeni u laboratorijskom infracrvenom sušilu “Mettler Lj 16” pri temperaturama 65, 70, 75 i 80 °C. Šampinjoni su prethodno bili blanširani u vodi pri 80 °C tijekom 3 min. Također, ispitan je utjecaj rehidratacije na osušene uzorke debljine 3 mm pri četiri gore...
-
-
Utjecaj temperature i dodatka šećera na fermentaciju sojinog mlijeka monokulturama probiotičkih bakterija
-
Silvia Brletić Sojino mlijeko fermentirano je s tri komercijalne monokulture probiotičkih bakterija (Bifidobacterium lactis Bb12, Lactobacillus acidophilus La5 i Lactobacillus casei Lc01). Fermentacija je provedena pri dvije različite temperature (37°C i 43°C), te sa ili bez dodatka šećera u koncentraciji od 5 % (saharoze za Bb12 i La5, te glukoze za Lc01). Praćena je promjena kiselosti i promjena broja živih bakterijskih stanica tijekom fermentacije i nakon 24 h čuvanja uzoraka pri temperaturi...
-
-
Utjecaj temperature i pH na stabilnost prirodnih prehrambenih bojila
-
Marija Vaško Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj pH vrijednosti (pH 5 i pH 7) i temperature (50 i 70 C) na stabilnost prirodnih prehrambenih bojila ljubičaste, narančaste i plave boje kroz 180 min. Rezultati istraživanja pokazali su kako stabilnost ispitivanih prirodnih prehrambenih bojila ovisi o primijenjenoj temperaturi, duljini zagrijavanja i pH vrijednosti medija. Sva tri ispitivana prirodna prehrambena bojila pokazala su veću stabilnost pri nižim temperaturama zagrijavanja te pri nižoj pH...
-
-
Utjecaj temperature i prisutnosti glukoze na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom BCT kulturom
-
Galja Pletikapić Sojino mlijeko je fermentirano sa mješovitom BCT kulturom (Lactobacillus casei, Bifidobacterium spp. i Streptococcus thermpohilus). Fermentacija se provodila na dvije različite temperature (37 i 41 °C), sa i bez dodatka glukoze te uz različite koncentracije inokuluma. Tijekom fermentacije i čuvanja (28 dana na +4°C) pratio se pad pH, te broj pojedinih bakterija standardnim mikrobiološkim tehnikama. Primijećeno je da povišena temperatura skraćuje vrijeme trajanja fermentacije za...
-
-
Utjecaj temperature i vremena prženja paniranog pilećeg mesa na moć upijanja ulja
-
Silvija Grugan U radu je određena količina ulja kod 36 različitih smjesa za oblaganje prehrambenih proizvoda. Ispitivan je utjecaj ekstrudiranog kukuruznog brašna, dvije vrste rižinog škroba, pektina, Fibrexa, te temperature i vremena na moć upijanja ulja. Istraživanje je pokazalo da su smjese samo s jednom vrstom rižinog škroba (AX-F-GP) upile više ulja od onih s obje vrste rižinog škroba (AX-F-GP i XS-F-GP). Također smjese koje sadrže Fibrex upile su manje ulja od onih s pektinom....
-
-
Utjecaj temperature na antioksidacijsku aktivnost meda
-
Lana Margetić Tijekom ovog istraživanja analizirana su 3 uzorka cvjetnog meda, netretirana te zagrijavana 5 minuta pri temperaturi od 90 °C. Određen je udio ukupnih fenola pomoću modificirane Folin-Ciocalteu metode, te antioksidacijska aktivnost pomoću FRAP metode. Udio ukupnih fenola kod netretiranih uzoraka iznosio je prosječno 80,2 ± 14,5 mg GAE/kg meda, a kod tretiranih 59,2 ± 10,2 mg GAE/kg meda. Antioksidacijska aktivnost, izražena kao FRAP vrijednost, kod netretiranih uzoraka iznosila je...
-
-
Utjecaj temperature na fermentaciju sojinog mlijeka mješovitom ABT-5 kulturom
-
Martina Grđan Sojino mlijeko fermentirano je mješovitom ABT-5 kulturom probiotičkih bakterija (Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium spp. i Streptococcus thermophilus). Fermentacija je provedena pri dvije različite temperature (37°C i 41°C). Praćena je promjena kiselosti i promjena broja živih bakterijskih stanica tijekom fermentacije, i nakon 24 sata čuvanja uzorka u hladnjaku pri temperaturi od 4 - 7°C. Kod bakterijskih vrsta Streptococcus thermophilus i Lactobacillus acidophilus...
Paginacija
