Pages
-
-
Proizvodnja i primjena autohtonih sojeva bakterija mliječne kiseline kao funkcionalnih starter kultura
-
Jelena Dragosavljević U ovom je radu provedeno ispitivanje sojeva bakterija mliječne kiseline L. lactis ZG5-9 i E. faecium ZG1-54 izoliranih iz autohtonog svježeg sira kao funkcionalnih starter kultura. Autohtoni izolati bakterija mliječne kiseline osjetljivi su na većinu ispitanih antibiotika, te su stoga sigurni s aspekta kontrole širenja antibiotičke rezistencije. Soj L. lactis ZG5-9 je osjetljiv na svih 12 ispitivanih antibiotika, a soj E. faecium ZG1-54 je rezistentan na streptomicin i neomicin. Oba...
-
-
Proizvodnja inaktiviranog i disociranog cjepiva protiv newcastleske bolesti
-
Sunčica Njemeček Praćena je proizvodnja inaktiviranog i disociranog cjepiva protiv newcastleske bolesti. Virus je inaktiviran formaldehidom i disociran ne-ionskim detergentom Tween 80. Cjepivo je pripravljeno standardnim postupkom uz sterilnu filtraciju i formulirano u obliku emulzije tipa voda-u-ulju-u-vodi (VUVE) sa malim sadržajem mineralnog ulja. Ispitivan je imunološki odziv pilića cijepljenih ovim cjepivom. Nađeno je da potiče tvorbu protutijela u zadovoljavajućem titru. Također je ustanovljeno...
-
-
Proizvodnja kefirnog napitka uz dodatak suhih šljiva, grožđica i datulja
-
Marija Antunović Kefirni napitak je piće dobiveno fermentacijom vodene otopine saharoze s pomoću združene kulture kefirnih zrnaca sa ili bez dodatka sušenog voća. Mikroorganizmi koji su pretežito zastupljeni u kefirnim zrncima su bakterije mliječne kiseline, kvasci, bifidobakterije i bakterije octene kiseline. Kefirna zrnca korištena u ovom radu su iz kućnog uzgoja te im je mikrobiološki sastav nepoznat. Dodatkom sušenog voća u hranjivu podlogu osigurava se dodatan izvor nutrijenata, posebice...
-
-
Proizvodnja kefirnog napitka uz dodatak sušene papaje, brusnice i marelice
-
Petra Akalović Kefirni napitak je fermentirano piće dobiveno fermentacijom otopine saharoze s pomoću združene mi- krobne kulture kefirnih zrnaca, uz mogućnost dodatka sušenog voća. Najzastupljeniji mikroorganizmi koji se pretežno nalaze na kefirnim zrncima (kefiran) su bakterije mliječne kiseline, kvasci te bakterije octene kiseline. Kefirna zrnca korištena za ovaj rad iz kućnog su uzgoja te im nije poznat točan mikro- biološki sastav. Dodatak sušenog voća u hranjivu podlogu predstavlja...
-
-
Proizvodnja kruha produžene trajnost s pomoću bakterije Leuconostoc mesenteroides
-
Goran Strganac U današnje vrijeme u pekarstvu se sve više koristi kiselo tijesto za povećanje tehnološke, organoleptičke, mikrobiološke, nutritivne i zdravstvene kvalitete pekarskih proizvoda. Ti pozitivni učinci rezultat su djelovanja mikroflore kiselog tijesta, bakterija mliječne kiseline (BMK) i kvasaca. U radu je ispitan utjecaj dodatka različite količine kvasca (0,5 %, 1 % i 1,8 %) i tekućeg kiselog tijesta (10 %, 15 % i 20 %) u kojem prevladava bakterija Leuconostoc mesenteroides na...
-
-
Proizvodnja kupinovog vina mikrofermentacijom s komercijalnim kvascem Fermol mediterraneé
-
Sven Mujadžić Provedena je mikrofermentacija kupinovog soka pri temperaturi 23ºC kako bi se istražila fermentacijska svojstva komercijalnog kvasca Fermol Mediterraneé u malom mjerilu. Fermentacijska aktivnost je pracena mjerenjem mase oslobodenog CO2 i brzine proizvodnje CO2 tijekom fermentacije. Kvasac Fermol Mediterraneé zapoceo je fermentaciju brže od ranije istraženog kvasca Fermol Rouge. Koncentracija hlapljivih kiselina nastalih tijekom fermentacije kvascem Fermol Mediterraneé bila je malo...
-
-
Proizvodnja kupinovog vina mikrofermentacijom s komercijalnim kvascem Fermol rouge
-
Anida Mesihović Kupinovo vino je popularno vocno vino koje se tradicionalno proizvodi u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Provedena je mikrofermentacija kupinovog soka pri temperaturi 23ºC kako bi se istražila fermentacijska svojstva komercijalnog kvasca Fermol Rouge u malom mjerilu. Fermentacijska aktivnost je pracena mjerenjem mase oslobodenog CO2 i brzine proizvodnje CO2 tijekom fermentacije. U proizvedenom kupinovom vinu odredena je pH-vrijedost te su analizirane koncentracije glukoze, fruktoze,...
-
-
Proizvodnja lignocelulotičkih enzima pomoću bakterije Paenibacillus polymyxa DSM 742
-
Andrijana Radoš U ovom radu istraživana je sposobnost bakterije Paenibacillus polymyxa DSM 742 da proizvede enzime za razgradnju lignocelulozne biomase. Lignoceluloza je osnovni gradivni materijal biljaka, koji se može iskoristiti za proizvodnju biogoriva, biokemikalija i biopolimera, no mora se prethodno razgraditi na gradivne elemente. U ovom radu proveden je uzgoj bakterije Paenibacillus polymyxa DSM 742 u kiselom i bazičnom pH na pet različitih izvora ugljika kako bi se ispitala njena sposobnost...
-
-
Proizvodnja lipida pomoću plijesni Mortierella isabellina
-
Nenad Ambruš Mikrobni lipidi su alternativna sirovina za proizvodnju biodizela druge generacije. Mortierella isabellina uzgojena je u hranjivoj podlozi uz različite molarne omjere izvora ugljika i dušika (C:N). Najveća produktivnost sinteze biomase bez lipida od 0,0285 g L-1 h-1 postignuta je pri omjeru C:N 50-150 mol mol-1. Maksimalni udjel lipida (50 %, g g-1) izmjeren je pri omjerima 150-200 mol mol-1. Kako bi se povećao prinos lipida kultura plijesni uzgojena je šaržnim postupkom uz pritok...
-
-
Proizvodnja lipida s kvascem Trichosporon oleaginosus na kukuruznim oklascima
-
Ivana Bakija Kvasac Trichosporon oleaginousus primijenjen je u procesu istovremenog ošećerenja i proizvodnje lipida (SSF) s predobrađenim kukuruznim oklascima uz omjer tekućeg i čvrstog dijela podloge (LSR) 20:1-8:1 mL g-1. Nakon 144 sata šaržnog uzgoja, produktivnost nakupljanja lipida povećavala se s povećanjem omjera LSR do maksimalne vrijednosti od 1,69 g L-1 d-1 uz omjer LSR od 8:1 mLg-1. Najveća koncentracija lipida od 11,5 g L-1 postignuta je uz omjer LSR od 8:1 mL g-1 nakon 312 sati...
-
-
Proizvodnja lipida sa kvascem Trichosporon oleaginosus na glukozi i ksilozi uz limitaciju rasta izvorom dušika
-
Josipa Lisičar Nakupljanje lipida u oleaginoznim mikroorganizmima započinje kada je jedan nutrijent u hranjivoj podlozi utrošen (najčešćeg izvor dušika), a izvor ugljika, koji je u suvišku, troši se za sintezu triacilglicerola. U ovom istraživanju proučavana je proizvodnja lipida sa kvascem Trichosporon oleaginosus na hranjivim podlogama s glukozom i/ili ksilozom kao izvorom ugljika uz različite omjere masa izvora ugljika i dušika (C/N). Najveći udjela lipida postignut je uz omjer masa C/N od...
Pages
